Srbija i Kazahstan: Novo poglavlje ekonomske i strateške saradnje

 

U poslednjih nekoliko godina, diplomatski odnosi između Srbije i Kazahstana ušli su u fazu intenzivnog razvoja, naročito kada je reč o ekonomskoj saradnji. Obe države, koje teže stabilnosti u složenom međunarodnom okruženju, prepoznale su ogromne mogućnosti za zajednički rast u više sektora, uključujući poljoprivredu, tehnologiju, logistiku i energetiku.

 

Kao zemlja koja vodi uravnoteženu spoljnu politiku, Srbija je prepoznala Kazahstan kao važnog partnera na globalnoj sceni, dok je Kazahstan, pod vodstvom predsednika Kasima Žomarta Tokajeva, razvijao strategije za povećanje uloge svoje zemlje u međunarodnim ekonomskim i trgovinskim tokovima. Ove veze nisu samo političke, već su i veoma konkretne, usmerene ka ostvarivanju poslovnih ciljeva.

 

Prvi korak ka izgradnji čvrstih temelja saradnje bio je istorijski susret predsednika Tokajeva sa predstavnicima najvišeg državnog rukovodstva Srbije u Beogradu. To je označilo otvaranje novih vrata za trgovinu, koja sada iznosi oko 120 miliona dolara, uz cilj da se poveća na milijardu u narednih pet godina. Ovaj cilj se ne čini nerealnim, jer su postavljeni osnovi za projekte koji obuhvataju ključne sektore – od poljoprivrede do veštačke inteligencije i digitalizacije.

 

Nakon posete predsednika Kazahstana Beogradu 2024. godine, odnosi između Srbije i Kazahstana ulaze u novu fazu, prepunu konkretnih ekonomskih, tehnoloških i infrastrukturnih projekata. Kao rezultat posete, postignut je niz značajnih dogovora koji imaju za cilj jačanje saradnje, unapređenje trgovine, ulaganja i tehničke koordinacije.

 

Jedan od najvažnijih rezultata tog dijaloga bio je uspostavljanje direktne avio-linije između Beograda i Astane, što omogućava brži protok ljudi, kapitala i robe, ali i jačanje veza u oblasti turizma i poslovanja. Kazahstan je već prepoznao potencijal Srbije u sektoru tehnologije, a razmena iskustava u oblasti IT-a i veštačke inteligencije može stvoriti snažnu sinergiju.

 

Razvoj logističkih pravaca, naročito kroz "Srednji koridor" ili Transkaspijski međunarodni transportni koridor, omogućava da se Srbija pozicionira kao ključna tačka na Balkanu za transport dobara iz Azije u Evropu. Ovi infrastrukturni projekti postavljaju osnove za dugoročnu saradnju, koja će omogućiti bolju povezanost između Kazahstana, Srbije i drugih zemalja u regionu.

 

S obzirom na bogatstvo prirodnih resursa Kazahstana i tehnološke kapacitete Srbije, poljoprivreda i agrotehnologija predstavljaju sektore sa ogromnim potencijalom za saradnju.

 

Ekonomska saradnja Srbije i Kazahstana i razvoj trgovinskih odnosa između dve države. Foto Nataša Jakovljević

 

U globalnom kontekstu, strateški odnosi između Srbije i Kazahstana zauzimaju važno mesto. Kao zemlje koje se suočavaju sa izazovima geopolitičkih turbulencija, njihov zajednički interes u očuvanju međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta odražava se u stalnoj međusobnoj podršci.

 

Uz ekonomske i strateške aspekte, saradnja Srbije i Kazahstana u kulturi i obrazovanju takođe je ključna za budući razvoj. Otvorena vrata za razmenu iskustava u obrazovanju, posebno u privlačenju stranih univerziteta i razmeni studenata, pružaju mogućnost za unapređenje mladih kadrova u oba društva. Kazahstan je već postavio visok standard u obrazovanju mladih u inostranstvu, a Srbija ima mnogo toga da ponudi.

 

Nedavna poseta članova državne delegacije Republike Srbije Astani bila je izuzetno značajna i srdačna, sa jasnim pokazateljima da se odnosi između Srbije i Kazahstana razvijaju u pravom smeru. Državna rukovodstva dve zemlje zaključila su da je budućnost saradnje veoma perspektivna i da će njihov odnos postati još čvršći kroz zajedničke projekte i inicijative. Kao zemlje koje dele mnoge strateške interese i vrednosti, Srbiju i Kazahstan očekuje prosperitetna budućnost u kojoj će zajedno graditi dugoročni ekonomski, politički i kulturni uspeh.

 

Ova saradnja nije samo ekonomska, već i prijateljska i verujem da će se tokom godina samo produbljivati, donoseći plodove u svim aspektima života. Očekuje se da će ova partnerstva postati inspiracija i za druge zemlje u regionu i šire, kao primer kako dve države mogu uspešno sarađivati u svetu punom izazova.

 

Srbija i Kazahstan nastavljaju da grade temelje za dublje političke, ekonomske i kulturne odnose. Direktna avio-linija, unapređenje trgovinskih tokova, strateška logistika i saradnja u oblasti tehnologije i poljoprivrede samo su neki od značajnih koraka u ovom procesu. Susret rukovodstva dve zemlje u Astani donosi dugoročnu, stabilnu saradnju, koja će doprineti ne samo jačanju odnosa između dve zemlje, već i stabilnosti i razvoju regiona Zapadnog Balkana i šire. Sa zajedničkom vizijom i ambicijama, Kazahstan i Srbija postavljaju temelje za buduću prosperitetnu saradnju.

 

Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora, ne uvek i uređivačku politiku portala.

 

AutorNataša Jakovljević, međunarodni savetnik za medije

 

Srbija predstavlja turističku ponudu na Međunarodnom sajmu u Beču

 

Udruženje za turizam Privredne komore Srbije i Sektor usluga Privredne komore Vojvodine, uz podršku Ambasade Republike Srbije u Austriji, već petnaestu godinu zaredom tradicionalno učestvuju na Međunarodnom sajmu turizma u Beču – Ferien Messe, koji se ove godine održava od 15. do 18. januara.

 

Ovaj prestižni sajam okuplja predstavnike turističke privrede iz više od 80 zemalja sveta i predstavlja jednu od najznačajnijih turističkih manifestacija u regionu.

 

Predstavljanje Srbije, zajedno sa članicama Privredne komore Srbije i Privredne komore Vojvodine, ima za cilj unapređenje saradnje u oblasti turizma, pre svega kroz povećanje broja turista između Srbije i Austrije. Poseban akcenat stavljen je na umrežavanje turističkih subjekata sa srpskom dijasporom, kao i na promociju Srbije kao atraktivne turističke destinacije međunarodnom auditorijumu i individualnim posetiocima sajma.

 

Pored Privredne komore Srbije i Privredne komore Vojvodine, na sajmu se predstavljaju i turističke organizacije Srbije, koje promovišu raznovrsne destinacije, kulturno-istorijsko nasleđe, prirodne lepote, banjski, seoski i gradski turizam.

 

Posebno značajna vest jeste da će Republika Srbija 2027. godine biti zemlja partner Austrije na narednom Međunarodnom sajmu turizma u Beču, što predstavlja veliko priznanje i potvrdu uspešne dugogodišnje saradnje dve zemlje u oblasti turizma. Ovaj status otvara dodatne mogućnosti za snažniju promociju Srbije, jačanje turističkih veza i dalje pozicioniranje Srbije na međunarodnoj turističkoj mapi.

 

Na zajedničkom štandu Srbije predstavlja se preko trideset predstavnika turističke privrede, institucija i organizacija.

 

Na ovogodišnjem sajmu učešće su uzele organizacije i kompanije: Turistička organizacija grada Zaječara, Turistička organizacija Čačka, Turistička organizacija Sokobanje, Planinka a.d., Turistička organizacija opštine Paraćin, JKP Donji Milanovac, Agencija za upravljanje lukama, Pinkom Turistik, Skeniraj Srbiju, zatim, Kamping asocijacija Srbije, Filipov breg, UTP Srbija-Tis a.d.,Turistička organizacija Zapadna Srbija. Takođe, na sajmu su prisutne i Turistička organizacija grada Loznice, Turistička organizacija Vojvodine, Turistička organizacija Srbije, Turistička organizacija Iriga, Turistička organizacija Rume, Turistička organizacija Nove Crnje, Turistička organizacija Novog Pazara, Turistička organizacija Subotice. Među udruženjima i vinarima su Udruženje vinara Srem-Fruška gora, Vinarija Kiš, Sremski Karlovci, Vinarija Anatea, Rivica, Vinarija Sokolov zamak. U beču borave i predstavnici Turističke organizacije grada Novog Sada, Hotela Fruške Terme iz Vrdnika, Turističke organizacije Beograda, zatim, Novosadskog sajma, Prezident hoteli, Eko farma Kladovo, Seosko domaćinstvo Krivac, Sremski Karlovci i Jadran d.o.o. – Hotel Tiski cvet.

Er Srbija obeležila prvu godišnjicu direktne avio-linije između Beograda i Šangaja

 

Er Srbija obeležava godinu dana od uspostavljanja direktne avio-linije između Beograda i Šangaja, jednog od najznačajnijih poslovnih, finansijskih i kulturnih centara u Kini i svetu. Prvi let na ovoj ruti realizovan je 11. januara 2025. godine, čime je Srbija dobila još jednu važnu direktnu vazdušnu vezu sa Azijom.

 

„Uvođenje direktnih letova između Beograda i Šangaja imalo je za cilj snažnije i efikasnije povezivanje Srbije sa ovim važnim svetskim centrom. Tokom prve godine operacija na ovoj interkontinentalnoj ruti prevezli smo gotovo 50.000 putnika, što jasno pokazuje da smo uspešno odgovorili na potrebe tržišta i opravdali očekivanja putnika. Ovaj rezultat dodatno potvrđuje strateški značaj rute između Beograda i Šangaja i njen doprinos jačanju tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa između Srbije i Narodne Republike Kine, jer omogućava bržu razmenu iskustava, razvoj poslovne saradnje, kao i intenzivnije kulturne i turističke kontakte između naših zemalja“, izjavio je generalni direktor Er Srbije Jirži Marek.

 

Pored Šangaja, nacionalna avio-kompanija od septembra 2024. godine uspešno održava i direktne letove između Beograda i Guangdžoua, čime se dodatno jačaju vazdušne veze Srbije sa najznačajnijim kineskim destinacijama. Er Srbija nastavlja da unapređuje svoju međunarodnu mrežu u skladu sa savremenim trendovima i očekivanjima putnika, sa posebnim fokusom na povezivanje Evrope i Azije.

Nova avio–linija između Beograda i Toronta od maja 2026. godine

 

Nakon više od 30 godina direktnim letom Er Srbije do Toronta:

 

Er Srbija sa zadovoljstvom najavljuje uspostavljanje direktnih letova između Beograda i Toronta (aerodrom Toronto Pirson YYZ), počevši od 23. maja 2026. godine.

 

Ova ruta predstavlja jedan od najznačajnijih etapa razvoja Er Srbije u novijoj istoriji i od izuzetnog je značaja za putnike, turizam i privredu. Letovi između Beograda i Toronta će se realizovati dva puta nedeljno, i to sredom i subotom, avionima erbas A330 - 200. Avio-karte su u prodaji od 16. oktobra 2025. godine i biće dostupne za kupovinu putem zvaničnog sajta www.airserbia.com, kontakt centra i svih prodajnih mesta Er Srbije.

 

„Nakon direktnih avio–linija do Njujorka i Čikaga, Toronto je treća destinacija Er Srbije u Severnoj Americi. Svoj poslednji let za Toronto, JAT je imao u maju 1992. godine. Sada, nakon više od 30 godina, sa ponosom najavljujemo ponovno uvođenje direktnih letova Beograd – Toronto. Ovaj strateški iskorak je početak novog poglavlja u istoriji naše kompanije i predstavlja nastavak ekonomskog, privrednog i kulturnog razvoja Srbije. Ujedno, želim da podsetim da je Toronto jedna od najvažnijih svetskih destinacija u kojoj živi veliki broj predstavnika srpske dijaspore, tako da važnost ovog direktnog leta prevazilazi ekonomske i privredne okvire. Već godinama postoji inicijativa srpske dijaspore za uspostavljanje direktne avio–linije između Beograda i Toronta, tako da mi je izuzetno drago što smo naša strateška planiranja uspeli da uskladimo sa potrebama tržišta. Ova ruta ne povezuje samo dve zemlje, već dve kulture i dve zajednice, olakšava kontakte i unapređuje mogućnosti brže i lakše komunikacije. Posebno me raduje što će mnogim putnicima Srbije i regiona olakšati dolazak do njihovih porodica i prijatelja. Osvajanje tržišta Severne Amerike je realizacija naše vizije da Beograd ima ulogu tranzitnog centra i da povezuje Evropu i Severnu Ameriku. Trudićemo se da i u narednom periodu razvijamo svoju mrežu destinacija i interkontinentalno prisustvo, kako bismo ostali na liderskom vrhu kompanija u regionu, kada je avio-saobraćaj u pitanju, čineći Srbiju poželjnom i lakše dostupnom destinacijom za dalja investiranja i privredna ulaganja“, rekao je Jirži Marek, generalni direktor Er Srbije.

 

Er Srbija će putnicima omogućiti dobru povezanost iz Toronta, preko Beograda, do brojnih gradova u okviru svoje mreže, poput Atine, Budimpešte, Dubrovnika, Irakliona, Istanbula, Ljubljane, Bukurešta, Praga, Sarajeva, Soluna, Skoplja, Sofije, Splita, Podgorice, Tirane, Tivta, Beča, Zagreba i Ciriha. 

Treći avion Er Srbije za dugolinijski saobraćaj stigao u Beograd

 

Novi širokotrupni erbas srpske nacionalne avio-kompanije nosi oznaku EXPO 2027

 

Treći širokotrupni avion Er Srbije erbas A330-200, registarske oznake YU-ARD, sa vizuelnim identitetom EXPO 2027 svečano je dočekan na beogradskom aerodromu. Taj avion namenjen je za dugolinijski saobraćaj sprske nacionalne avio-kompanije, a njegov jedinstveni izgled predstavlja svojevrsnu promociju predstojeće Specijalizovane izložbe EXPO 2027, koja će se od 15. maja do 15. avgusta te godine održati u Beogradu. 

 

„Širenje mreže destinacija dugolinijskog saobraćaja usko je povezano sa razvojem flote aviona koji mogu da obavljaju te letove. Letove do Severne Amerike i NR Kine obavljamo sa dva aviona tipa erbas A330-200, a sada je naša flota osnažena novim avionom istog tipa. U susret predstojećem EXPO 2027 i u želji da damo doprinos promociji tog važnog događaja za Republiku Srbiju i ceo region, odlučili smo da treći širokotrupni avion Er Srbije dobije vizuelni identitet te specijalizovane izložbe. Očekujemo da će do kraja 2024. godine u našu flotu stići još jedan avion istog tipa, koji će biti brendiran na isti način. Od Čikaga i Njujorka na Zapadu do Tjenđina i Guangdžoua na istoku avioni nacionalne avio-kompanije predstavljaće Srbiju i EXPO 2027 pred globalnom publikom“, rekao je Jirži Marek, generalni direktor Er Srbije. 

 

Treći širokotrupni avion Er Srbije proizveden je 2014. godine, ima konfiguraciju sa 22 sedišta u biznis klasi i 240 u ekonomskoj klasi, Rols-Rojs motore čija je jačina (Engine Thrust) 71100 N, dok je raspon krila letelice 60 metara, a dužina približno 59 metara. Avion može da leti na maksimalnoj visini od 41.450 stopa. EXPO 2027 vizuelni identitet letelica je dobila u Lisabonu i za to je upotrebljeno 270 specijalnih nalepnica (dekala). 

 

Postojeći erbas A330-200, registarske oznake YU-ARB sa likom i imenom Nikole Tesle stigao je u flotu Er Srbije u aprilu 2021. godine, dok se drugi avion istog tipa, registarske oznake YU-ARC, pridružio floti srpske nacionalne avio-kompanije u novembru 2022. godine. Taj avion nosi ime i lik čuvenog naučnika i pronalazača srpskog porekla Mihajla Pupina.

 

Snimak sletanja novog širokotrupnog erbasa u floti Er Srbije možete pogledati OVDE.

Kratkoročno izdavanje apartmana u skladu sa zakonom

 

Zakonom o ugostiteljstvu ("Službeni glasnik RS", br. 17/2019) kuća, apartman i soba smatraju se zasebnim objektima, u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćoj radinosti.

 

Ugostiteljska usluga smeštaja u apartmanima, kolokvijalnog naziva „stan na dan“ sve je zastupljenija na tržištu ugostiteljstva u Srbiji. Pod kratkoročnimizdavanjem apartmana smatra se pružanje usluge smeštaja za kraći boravak, u trajanju do 30 dana.

 

Na našem tržištu, u ponudi su mnogobrojni apartmani, kako oni pristupačniji i jednostavno opremljeni, tako i apartmani visoke kategorije.

 

Turistima koji žele da se osećaju „kao kod kuće“, a usput upoznaju i osete svakodnevni život lokalnog stanovništva ili se povedu povoljnijom cenom smeštaja, ovaj vid usluge predstavlja pravi izbor.

 

Sa druge strane, za davaoce smeštaja, koji prednost daju kratkoročnom, u odnosu na dugoročno izdavanje, pored faktičkih obaveza, koje se ogledaju u redovnom održavanju apartmana i celokupnoj organizaciji boravka gostiju, važno je da pružanje ove ugostiteljske usluge usklade sa važećim propisima.

 

Poštovanjem zakona i podzakonskih akata kojima se reguliše ovaj deo ugostiteljske delatnosti, pružaoci usluga ne samo da izbagavaju visoke novčane kazne za prekršaj, već doprinose sigurnosti, profesionalnosti i održivosti svog poslovanja.

 

Uslov usklađenosti obavljanja ugostiteljske delatnosti sa pozitivnim propisima jeste i osnovni uslov svih platformi koje se bave rezervacijom smeštaja preko kojih izdavaoci apartmana kreiraju i plasiraju svoje oglase.

 

Od 2020. godine, svi podaci o ugostiteljima i ugostiteljskim objektima za smeštaj u Republici Srbiji objedinjeni su uvođenjem centralnog informacionog sistema u oblasti ugostiteljstva i turizma E-turista, čime se povećava bezbednost turista tokom boravka u Srbiji, a vlasnicima apartmana se olakšava poslovanje.

 

Ko i pod kojim uslovima može biti ugostitelj?

 

Delatnost pružanja ugostiteljske usluge smeštaja, u objektima vrste apartman, mogu obavljati privredno društvo, drugo pravno lice, preduzetnik i fizičko lice.

 

Privredno društvo, drugo pravno lice i preduzetnik ovu delatnost obavljaju pod uslovom da su registrovani u odgovarajućem registru. U slučaju da isti ugostiteljsku delatnost obavljaju u sedištu društva, ali ne kao pretežnu delatnost ili ugostiteljsku delatnost obavljaju van svog registrovanog sedišta, dužni su da za tu delatnost registruju ogranak.

 

Fizičko lice može da pruža ugostiteljske usluge u objektima smeštajnih kapaciteta do 30 individualnih ležajeva, za najviše 30 korisnika usluga. Fizičko lice, davalac usluge smeštaja, mora biti vlasnik, odnosno suvlasnik smeštajnog objekta, izuzetno član porodičnog domaćinstva vlasnika, uz pisanu saglasnost vlasnika objekta.

 

 

Kategorizacija ugostiteljskog objekta - prvi neophodan korak

 

Kategorizacija je postupak u okviru kog se objekti iste vrste rangiraju u različite kategorije, u zavisnosti od nivoa postignutih standarda.

 

Zakon o ugostiteljstvu predviđa obavezu pribavljanja Rešenja o kategorizaciji objekta, pre otpočinjanja obavljanja ove vrste ugostiteljske delatnosti. Zahtev za određivanje kategorije ugostiteljskog objekta-apartmana, ugostitelj sa svom neophodnom dokumentacijom, elektronskim putem, podnosi nadležnom organu jedinice lokalne samouprave, za svaki objekat pojedinačno.

 

Po prijemu zahteva, komisija za kategorizaciju ugostiteljkog objekta izlazi na lice mesta, sprovodi uvid i sačinjavanja zapisnik o ispunjenosti svih uslova predviđenih važećim pravilnicima. Nadležni organ jedinice lokalne samouprave odlučuje pojedinačno o svakom podnetom zahtevu rešenjem koje važi tri godine od dana dostavljanja podnosiocu zahteva.

 

Zakon o ugostiteljstvu pored isteka roka na koji je doneto, kao razloge iz kojih rešenje o određivanju kategorije ugostiteljskog objekta prestaje da važi, predviđa i sledeće:

 

  • donošenje rešenja o promeni kategorije;
  • gubitak kategorije;
  • zahtev ugostitelja;
  • promenu ugostitelja i prestanak privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika, usled koga je to pravno lice ili preduzetnik brisano iz odgovarajućeg registra.

 

Obaveza plaćanja boravišne takse

 

Privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik kao pružaoci ugostiteljske usluge smeštaja, boravišnu taksu naplaćuju istovremeno sa naplatom usluge, od korisnika smeštaja i u obavezi su da na računu koji izdaju korisniku, posebno iskažu iznos boravišne takse. Naplaćenu boravišnu taksu uplaćuju na račun jedinice lokalne samouprave, do petog u mesecu, za prethodni mesec.

 

Za razliku od njih, fizičko lice, koje pruža uslugu smeštaja u apartmanima, boravišnu taksu plaća u godišnjem iznosu, utvrđenom na propisan način rešenjem Sekretarijata za javne prihode.

 

Visina boravišne takse zavisi od broja individualnih ležaja i teritorije na kojoj se ugostiteljski objekat nalazi.

 

Treba napomenuti da Zakon o ugostiteljstvu određenu kategoriju korisnika usluge smeštaja oslobađa obaveze plaćanja boravišne takse.

 

Oporezivanje prihoda fizičkog lica od pružanja ugostiteljske usluge smeštaja

 

Prihodima po osnovu pružanja ugostiteljskih usluga prema Zakonu o porezu na dohodak građana, smatraju se prihodi koje fizičko lice saglasno zakonima kojima se uređuju ugostiteljstvo i turizam ostvari od usluga smeštaja u ugostiteljskom objektu domaće radinosti (kuća, apartman, soba) u periodu do 30 dana.

 

Stopa poreza na ostale prihode, u koje zakon ubraja i prihode po osnovu pružanja ugostiteljskih usluga je 20%. Ona se primenjuje na oporezivi prihod od 5% prosečne mesečne zarade po zaposlenom u RS u godini koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez, pomnožen brojem ležaja i odgovarajućim koeficijentom prema kategoriji turističkog mesta.

 

Nadležni poreski organ, na ovaj način, rešenjem utvrđuje visinu poreske obaveze za ugostitelja za jednu kalendarsku godinu, a ista se plaća kvartalno, u roku od 15 dana od dana isteka kvartala. Ugostitelj je dužan da plaća porez za naredni kvartal, u odnosu na onaj kvartal u kom je počeo da pruža usluge.

 

Ostale obaveze ugostitelja

 

Svaki pružalac ugostiteljske usluge smeštaja dužan je:

 

  • da održava prostor i pruža usluge prema propisanim tehničkim i sanitarno-higijenskim uslovima,
  • da na istinit i neobmanjujuć način obaveštava korisnike usluga o usluzi koju pruža, -da istakne cene smeštaja i istih se pridržava,
  • da na ulazu u ugostiteljski objekat vidno istakne naziv i vrstu ugostiteljskog objekta, -da za pruženu uslugu izda propisan račun,
  • da svakog gosta prijavi, odnosno da putem sistema E-turista blagovremeno i tačno unese podatke o svakom korisniku usluge smeštaja i dr.

 

Ugostitelj se prilikom prikupljanja i upotrebe podataka korisnika usluge smeštaja, mora pridržavati propisa koji regulišu oblast zaštite podataka o ličnosti.

 

Zaključak

 

Pružanje usluge smeštaja u apartmanima predstavlja sve značajniji deo tržišta ugostiteljstva u Srbiji. Poklapanje u iskustvu i mišljenju klijenata je da ovaj vid izdavanja stanova/apartmana donosi mnogobrojne prednosti, među kojima se ističu dodatni prihodi, stalni prihodi, kao i redovno održavanje objekata.

 

Ono što je važno kod opredeljenja za pružanje ove ugostiteljske usluge, jeste pristupiti joj sa svešću i znanjem o odgovornosti i obavezama, ali i prednostima koje zakonito poslovanje u ovoj oblasti sa sobom donosi.

 

 

Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora, ne uvek i uređivačku politiku portala.

 

AutorJulijana Petrović, advokat