Zadrugarstvo u našoj zemlji ima značajnu ulogu u razvoju ruralnih područja. Organizovanje zadrugarstva i zadruga i njihovo povezivanje utiče na razvoj niza delatnosti u ruralnim područjima kao što su: poljoprivreda, zanatstvo, turizam, socijalni kapital seoskih zajednica... Zadrugarstvo kao oblik udruživanja u našoj zemlji ima dugu tradiciju, jer je Srbija do sredine prethodnog veka imala razvijen sistem zadruga. U pretodna dva veka zadrugarstvo je bilo jedno od osnovnih oblika udruživanja u ruralnim područjima i opstanka seljaštva u Srbiji. Zadruge su imale važnu ulogu u razvoju poljoprivrede i opstanku seoskih naselja. Nastao je period kada su zadruge nestajale i gubio se osnov zadružnih vrednosti i principa na kojem su nastale. U toku tranzicije u našem društvu tragalo se za rešavanje pitanja zadrugarstva i njihove imovine.
Uloga zadruga ogleda se u povećanju poljoprivredne proizvodnje i drugih delatnosti, zapošljavanju ruralnog stanovništva, poboljšanju životnog standarda i razvoju ruralnih područja. S obzirom da u ruralim područjima živi blizu 40% stanovništva naše zemlje i gde je poljo privreda osnovna delatnost odnosno jedna od važnijih grana privrede, a glavni nosioci poljoprivredne proizvodnje su individualni poljoprivredni proizvođači sa relativno malim zemljišnim posedima koje obrađuju. Da bi oni bili značajniji proizvođači i da bi imali lakši pristup na tržištu i došli do izvestih pozicija na tržipštu, neophodno je povezivanje u pojedine oblike udurživanja pre svega zadruga.
Posebno je važna uloga osnivanja zadruga u nerazvijenim lokalnim zajednicama, opštinama, oblastima i okruzima čime bi se doprinelo njihovom održavanju i održivom razvoju što može doprineti i bržem razvoju imajući u vidu resurse sa kojima rasplažu i komparativne prednosti u odnosu na neke druge zajednice i oblasti. Nastanak zadruga je isključivo opravdano ako njenim članovima donosi korist i ako unapređuje ukupnu poljoprivrednu proizvodnju u delatnostima kojim se bave.
Poljoprivrednici koji su organizovani u neku od zadruga ili neki drugi oblik udruženja mogu ostvariti određene koristi kao što su: poboljšanje života i rada u ruralnim područjima, uvođenje novih tehnologija, razmena iskusta sa drugim poljoprivrednim proizvođačima, nabavka inputa po povoljnim tržišnim uslovima, objedinjavanje većeg broja manjim proizvođača čime se olakšava prodaja poljoprivrednim proizvoda.
Zadrugarstvo u našoj zemlji u ruralnim područjima može da ima važnu ulogu u njihovom razvoju. Resursi ruralnih područja i udruživanje poljoprivrednika u zadruge mogu doprineti razvoju lokalnih zajednica ruralnih područja i šire i razvoju društva u celini.
Pre pet godina prvi značajniji pomaci razvoja zadrugarstva u Srbiji počinju sa uvođenjem državne podrške zadrugama postojećim i novim što je dovelo do osivanja značajnog broja novih zadruga. Projekat obnove zadrugarstva „500 zadruga u 500 sela“, koji su 2017. godine pokrenut, predstavlja izuzetno značajan državni podsticaj razvoju zadrugarstva. Zahvaljujući ovoj akciji, u Srbiji se osniva sve više zadruga.
Ruralna područja u Srbiji putem zadrugarstva mogu ne samo poboljšati životni standard već i povećati zaposlenost. Uz angažovanje zadruga i savremene zahteve moderne ekonomije može se doprineti napretku u ruralnim sredinama i dati podsticaj za ruralni razvoj. Formiranje različitih oblika udruživanja proizvođača u poljoprivredi tek je u razvoju. Usitnjenos poseda i starosna struktura predstavljaju glavni problem agroprivrede. Jedina šansa za poljoprivredne proizvođače je udruživanje kroz bilo koju formu. Tako udruženi proizvođači mogu lakše da se snabdevaju neophodnim inputima poljoprivredne proizvodnje, da unapređuju postojeću i primenjuju noviju tehnologiju i ostvare bolju produktivnost proizvodnje. Proizvođači preko udruživanja mogu lakše da organizuju stručnu pomoć u proizvodnji, stručnu edukaciju, celokupnu distibuciju poljoprivednih proizvoda, mogu da smanje troškove i postignu bolje ekonomske efekte.
Potrebno je pomoći stanovnicima sela da se udruže u zadruge tamo gde postoje uslovi. Na taj način će se poboljšti uslovi i za seosko domaćinstvo i njihove članove i oni bi resurse sa kojima raspolažu na najbolji mogući način stavili u funkciju održivog razvoja sela.
Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora.
Autor: Marija Popović, doktorand – agroekonomija i ruralni razvoj
