Pružanje usluga u vezi sa digitalnom imovinom – šta je dozvoljeno?

 

Pružanje usluga u vezi sa digitalnom imovinom – šta je dozvoljeno?

 

Do 2022. godine, svi državljani BiH/RS a koji su zaljubljenici i poznavaoci kripto valuta koristili su mnoge inostrane platforme za trgovinu istima, kao što su npr. Crypto.com, Kraken, Gemina, itd.

 

Usvajanjem izmjena Zakona o tržištu hartija od vrijednosti 2022. godine stvorili su se uslovi za osnivanje i registraciju kripto mjenjačnica i na domaćem tržištu. Pomenutim zakonom virtuelne valute su definisane kao: „digitalni zapis vrijednosti koji nije emitovala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka, niti drugi organ javnog sektora, koja nije nužno vezana za zakonsko sredstvo plaćanja i nema pravni status novca ili valute, ali je fizička i pravna lica prihvataju kao sredstvo razmjene i može se kupovati, prodavati, razmjenjivati, prenositi i čuvati elektronskim putem“.

 

Uprošćeno – virtuelne valute nemaju pravni status koji uživa novac, za njih ne garantuje niti jedna centralna i/ili komercijalna banka kao posrednik, ali se njima može trgovati između svih fizičkih i pravnih lica koja ih prihvataju kao sredstvo plaćanja.  Zakonsko definisanje virtuelnih valuta je dobro iz više aspekata, a izdvojićemo samo neke, najznačajnije:

 

  • Omogućavanje osnivanja i registracije pružalaca usluga u vezi sa digitalnom imovinom;
  • Registrovani pružalac usluga (koji može biti pravno ili fizičko lice) je omogućen da ponudi sljedeće usluge korisnicima:
  • čuvanje i upravljanje virtuelnih valuta u ime trećih lica (pružalac depozitarnih usluga novčanika),
  • organizovanje platforme za trgovanje virtuelnim valutama ((link svih registrovanih pružalaca usluga u vezi sa digitalnom imovinom u Republici Srpskoj možete pogledati na sljedećoj stranici: https://www.secrs.gov.ba/Ucesnici/PruzaociUsluga.aspx);
  • razmjena virtuelnih valuta za valutu koja je zakonsko sredstvo plaćanja ili za drugu virtuelnu valutu;
  • prenos virtuelne valute, tj. zaprimanje i izvršavanje naloga za virtuelnu valutu u ime trećih strana,
  • sprovođenje ponude, odnosno prodaje virtuelnih valuta,
  • registrovanje pružalaca depozitarnih usluga novčanika tj. pružanje usluga čuvanja kriptografskih ključeva „virtuelnog novčanika“ u ime drugog lica, za potrebe trgovanja kripto valutama.

 

Pored svega navedenog, za one koji praktično trguju kripto valutama najznačajnije je napomenuti da je sam proces registracije pružalaca usluga jednostavan, u poređenju sa regulativom zemalja u okruženju. Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske je organ nadležan za vođenje registra pružalaca usluga u vezi sa digtalnom imovinom, kojem se podnosi zahtjev za dobijanje dozvole i upis u registar.

 

 

Iako je ustaljena bojazan da se virtuelne (kripto valute) koriste kao sredstva za izvršenje sumnjivih plaćanja, pogotovo plaćanja na dark web-u (crnom internetu), kao što su poslovi vezani za pranje novca ili npr. trgovinu oružjem ili pornografiju, upravo zbog činjenice da ne postoji posrednik između dva lica koja vrše razmjenu virtuelnih valuta - kao što su banke u redovnom platnom sistemu, zakonodavac je kontrolu nad transakcijama uveo kroz izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Upravo ovim izmjenama uvršteni su pružaoci usluga u vezi sa digitalnom imovinom kao obavezni kontrolori koji su dužni da vrše monitoring svih lica i transakcija koje prelaze iznos od 1.000 KM (bilo u više odvojenih plaćanja ili jednom plaćanju). Sve pomenuto ide u prilog tvrdnji da se platni sistemi mogu manipulisati, ali je to do samih pojedinaca koji pomenuto čine.

 

Ozakonjenjem trgovanja kriptovalutama država omogućava novi sistem plaćanja i trgovanja, što daje prostor preduzetnicima i start up kompanijama da dostignu svoj puni potencijal, upravo zbog činjenice da su poslovi u vezi sa kripto valutama jedan od najvećih investicionih trendova. Dakle, ozakonjenjem kriptovaluta otvara se prostor prikupljanju stranih investicija i fintech inovacijama.

 

Za kraj, bitno je napomenuti da Bosna i Hercegovina, još uvijek, nema usvojen jedinstveni zakonodavni akt kojim se oblast digitalne imovine reguliše na državnom nivou. Pa tako, u koliko želite da registrujete kripto mjenjačnicu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, isto nećete moći sprovesti jer Federacija nije regulisala pitanje virtuelnih valuta ni zakonskim a ni podzakonskim aktima. Praktično, u koliko fizičko ili pravno lice iz Federacije želi da registruje mjenjačnicu, to neće uspjeti u npr. Sarajevu, ali, u koliko prošeta par ulica dalje, tj. u Istočno Sarajevo, tamo isto može učiniti bez problema.

 

Republika Srbija je svojim Zakonom o digitalnoj imovini otišla još bar par koraka dalje, definišući ne samo kripto valute, već i cjelokupan proces tokenizacije tržišta i kompanija, a  o čemu će biti riječ u nastavku serijala o digitalnoj imovini. 

 

Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora, ne uvek i uređivačku politiku portala.

 

AutorJovana Diljević, advokat