Rationale
Kako je prošlo gotovo pet godina od početka primene zakona koji regulišu materiju investicionih fondova u Srbiji, došlo je na red da se ovi zakoni preispitaju i da se zakonske norme prilagode stvarnom stanju stvari na domaćem tržištu kapitala, kako bi se dodatno pospešio razvoj investicionih fondova u Srbiji, a posebno alternativnih investicionih fondova (AIF-ova).
Iako je nesporno da je ova oblast u Srbiji u veoma zanimljiva investitorima, te da je od donošenja Zakona o alternativnim investicionim fondovima (ZAIF) osnovano osam alternativnih investicionih fonodva (prethodno, naravno, i odgovarajući broj društava za upravljanje ovim entitetima), ipak primetno je da je ostalo još prostora da se ova oblast dodatno razvija i popularizuje.
Usvojene izmene Zakona o alternativnim invetsicionim fondovima, bez zadiranja u odredbe koje su u potpunosti usklađene sa evropskom regulativom (koja je imperativna za države članice Evropske unije, ali i za države koje su u procesu pristupanja EU, kao što je Srbija), predstavljaju jedan finalni fine-tune, odnosno glanc jednog već sasvim lepo napisanog zakona, iskrojenog tako da omogućava čitavu lepezu investicionih mogućnosti za potencijalne investitore. Ovim izmenama se upravo te investicione mogućnosti približavaju jednom širem krugu potencijalnih investitora.
Cilj izmena zakona je, dakle, pre svega osnivanje većeg broja alternativnih investicionih fondova sa krajnjim ciljem da se domaće tržište kapitala učini pristupačnijim i atraktivnijim za jedan širi krug kako domaćih, tako i stranih investitora koji bi svoja sredstva ulagali na domaće tržište kapitala kroz ovu vrstu fondova.
Izmene i dopune ZAIF-a
Koje su to konkretno izmene predviđene Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o alternativnim investicionim fonodima?
To su, pre svega:
- smanjenje praga obaveznog iznosa uplate pojedinog investitora u AIF sa 50.000 EUR na 5.000 EUR (jedan od uslova da bi se mali investitor mogao kvalifikovati kao poluprofesionalni investitor)
- smanjenje praga obaveznog iznosa uplate pojedinog investitora u AIF sa privatnom ponudom sa 50.000 EUR na 10.000 EUR
- smanjenje praga obaveznog iznosa uplate pojedinog investitora u fond privatnog kapitala (PE fond) sa 250.000 EUR na 50.000 EUR
- povećanje iznosa osnovnog kapitala iznad kojeg AIF mora imati dvodomno upravljanje sa 200.000 EUR na 10.000.000 EUR
- preciziranje da se na investicionoj jedinici može se upisati samo jedno založno pravo
- organizovanje centralizovanog Registra založnog prava na investicionim jedinicama kod Centralnog registra, depo i kliringa hartija od vrednosti (CRHoV)
Prilagođavanje pragova
Prilagođavanjem navedenih iznosa i pragova stepenu razvijenosti domaćeg tržišta kapitala i platežnim mogućnostima potencijalnih investitora, kao što je već na početku teksta navedeno, treba pre svega da se proširi krug investitora koji na ovaj način dobijaju pristup domaćem tržištu kapitala. Ovde se radi pre svega o investitorima sa možda manjim platežnim mogućnostima od onih kojima je do sad ova vrsta fonodva bila dostupna, ali sa velikim interesovanjem i znanjem o ovom vidu ulaganja.
Smanjivanje propisanih pragova za ulaganje u ovu vrstu fondova je usmereno na obezbeđivanje viših iznosa sredstava koji će biti uloženi u fondove, koji dalje ta sredstva mogu plasirati u različite oblike imovine, a između ostalog i u različite privredne subjekte (od mikro, malih i srednjih preduzća pa do većih privrednih društava) upravo putem PE fondova, te je smanjenje pragova i za investiranje u ovu konkretnu vrstu fondova potpuno opravdano. Na ovaj način, nastoji se da se konsekventno doprinese i razvoju privrede u jednom širem smislu.
Sa druge strane, u pogledu izmena koje se odnose na obaveznost uspostavljanja dvodomnog upravljanja kod ove vrste fondova, povećanje iznosa osnovnog kapitala iznad kojeg fond mora uspostaviti ovakvu strukturu upravljanja treba da doprinese olakšavanju uslova za osnivanje zatvorenih fondova koji imaju svojstvo pravnog lica i koji se osnivaju u formi društva sa ograničenom odgovornošću ili akcionarskog društva, kao i smanjivanju troškova društava za upravljanje.
Zaloga investicionih jedinica
U pogledu alteracija koje se odnose zalogu investicionih jedinica alternativnih investicionih fondova (dakle onih bez svojstva pravnog lica), ona je izmenama i dopunama zakona bliže uređena, te je propisano da se na investicionoj jedinici može upisati samo jedno založno pravo koje društvo za upravlјanje upisuje u Registar založnog prava na investicionim jedinicama koji vodi CRHoV.
Iako ZAIF već uređuje registre investicionih jedinica koje vode društva za upravlјanje alternativnim investicionim fondovima ili centralni depozitar hartija od vrednosti, u praktičnoj primeni se javila potreba organizovanja centralizovanog Registra zaloge na investicionim jedinicama koji bi doprineo većoj pravnoj sigurnosti, transparentnosti i efikasnijem izmirenju.
Intencija u pogledu efekata koje ove izmene treba da proizvedu jeste, pre svega, da se ovaj finansijski instrument načini atraktivnijim za investitore, i da im se, pored mogućnosti trgovanja investicionim jedinicama, pruži i mogućnost obezbeđenja kredita ili drugih novčanih potraživanja zalaganjem ovog finansijskog instrumenta.
Uspostavljanje založnog prava ovde igra dvojaku ulogu. Za poverioca predstavlja veću sigurnost za naplatu potraživanja, dok dužniku uvećava sposobnost otplate nastalih obaveza. Sa druge strane, uvođenje centralizovanog Registra založnog prava na investicionim jedinicama kod CRHoV-a treba da doprinese pravnoj sigurnosti i efikasnosti prilikom uspostavljanja zaloge i namirenja potraživanja.
Ostale korekcije i izmene i dopune drugih zakona
Osim navedenih konkretnih izmena zakona sa sasvim izvesnim praktičnim implikacijma u budućnosti, izmenama zakona se tekst prvobitnog zakona i donekle kozmetički korigovao, odnosno ispravljena je evidentna tehničke greška nastala pri prvobitnom pisanju zakona kada je pogrešno navedeno osnivanje krovnog fonda koji nije pravno lice kao načina njegovog nastanka, te je sad pravilno navedeno da se takva vrsta fondova organizuje (s obzirom na nepostojanje pravnog subjektiviteta). Takođe, izmenama zakona su precizirani članovi koji će početi da se primenjuju od momenta pristupanja Srbije Evropskoj uniji.
Takođe, radi usklađivanja fondovskih zakona, odnosno materije alternativnih i UCITS fondova koje se nalaze u dva različita zakona, u skupšinskoj proceduri su se našle i izmene Zakona o otvorenim investicionim fondovima sa javnom ponudom, odnosna zakona koji reguliše UCITS fonodve i usvojene su imene zakona u delu koji se odnosi na zalogu nad investicionim jedinicama ove vrste fondova, odnosno uspostavljanje registra zaloge na investicionim jedinicama ovih entiteta.
Najzad, usvojene su i izmene poreskih propisa kako bi se uistinu omogićio razvoj ove industrije u Srbiji. Naime, izmenjen je Zakon o porezu na dohodak građana u delu koji se odnosi na poreski kredit, odnosno smanjivanje u iznosu od 50% utvrđene poreske obaveze po osnovu godišnjeg poreza na dohodak građana u slučaju ulaganja u AIF. Iako je ova odredba uneta u predmetni zakon kao jedna od mera od poreskih podsticaja i olakšica za građane, ista je de facto dovela do otvaranja mogućnosti za jednu legalnu poresku evaziju, na način koji je omogućio da se novac „uloži“ u fond krajem tekuće godine, ostvari pravo na smanjenje poreza, i da se odmah, sa početkom nove godine, sredstva da izvuku iz fonda. Kako bi se ova situacija u budućnosti izbegla, izmenama je uvedena obaveza držanja investicionih jedinica AIF-a najmanje tri godine nakon isteka kalendarske godine za koju se utvrđuje godišnji porez, odnosno predviđeno je „zatvaranje“ investicije na period od tri godine kako bi se ostvarilo pravo na ovaj poreski kredit. Dakle, otuđenje investicionih jedinica, akcija ili udela u navedenom periodu, u skladu sa izmenama zakona, povlači za sobom gubitak prava na ovaj poreski kredit.
Kratki zaključak
Imajući u vidu da su opisane izmene i dopune zakona u pogledu alternativnih investicionih fondova nesporno promišljeno i kvalitetno iskrojene, ostaje nam još samo protok određenog vremena nakon njihovog stupanja na snagu i početka primene da vidimo na koji način i u kom obimu će želje zakonodavca u pogledu razvoja tržišta fondovske industrije biti ispunjenje.
Ja sam sasvim sigurna da hoće, i da tek predstoji pravi procvat sekora alternativnih investicionih fonodva u Srbiji koji će kako profesionalnim, tako i onim malo verziranijim malim investitorima pružiti preko potrebne prilike za investiranje.
Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora, ne uvek i uređivačku politiku portala.
Autor: Anina Milanović, direktor Sektora za međunarodnu saradnju Komisije za hartije od vrednosti.